Muzeologija
Muzeologija
Muzeologija se, povijesno gledano, razvila od praktičnih uputa kako skupljati, čuvati, proučavati i izlagati predmete, a s vremenom je došla do pitanja značenja i smisla, interpretacije i koncepcije. Muzeolog Peter van Mensch definirao je muzeologiju kao znanost koja se bavi istraživanjem selekcije, održavanja i javnog pristupa materijalnim očitovanjima kulture i prirode, koja se čuvaju u institucijama u cilju istraživanja, odgoja i rekreacije.
Danas je muzeologija nadišla okvire institucija, materijalne kulture i znanstvenosti. Prof. dr. sc. Tomislav Šola predlaže promjenu naziva muzeologije u heritologiju ili mnemozofiju jer je došlo do vrijednosnog pomaka u teorijskom pristupu. Raste potreba za heritologijom kao općom teorijom baštine tj. transdisciplinarnom teorijom cjelovite baštine koja služi razumijevanju nastanka i svrhe baštine, te oblika djelovanja i poslanja struke.
Heritologiju definira kao cjelinu općih principa, postavki i teorema upotrebljenih za objašnjenje fenomena baštine, institucija baštine, njihove prakse i poslanja, te uloge baštine u suvremenom društvu. Također ističe kako je cilj heritologije upotreba baštine u kontinuiranju identiteta i kako heritologija tumači baštinu kao neophodnu mudrost potrebnu za kvalitetni razvoj suvremenog društva.
Upravo uloga baštine u suvremenom društvu i njen utjecaj na održivi razvoj, te razvijanje svijesti kod ljudi da je važno očuvati baštinu za budućnost i gledati muzej kao način na koji možemo mijenjati sredinu u kojoj živimo jesu glavna polazišta udruge „Kontraakcija” u incijativama koje pokreće.
