Vrtovi i Garaže

Vrtovi i Garaže

Muzej Kvarta

Vrtovi

Prostor gdje su bili vrtovi još davno prije imao je agrarnu funkciju. No, ovi vrtovi ne datiraju iz tog vremena, oni su izrasli zajedno sa samim Središćem kao djelo stanara i rezultat urbanizacije kvarta ljudima koji su došli iz agrarnih sredina.

Predstavljali su koristan način upražnjavanja slobodnog vremena pretežito starije generacije za koje nije bilo drugačijeg društvenog sadržaja. Jednostavna, ekološka i zdrava aktivnost koja im je omogučavala dodatna sredstva za egzistenciju. Ponekad su isti ti vrtovi pružali utočište i mir beskućnicima koji su u njima pronalazili sklonište, hranu i distancu od netolerantnih i nerazumnih građana. Bezosjećajnost kojom su ti vrtovi devastirani indikativna je o odnosu nas sretnijih spram onih manje blagoslovljenih. Govori o nedostatku komunikacije među nama, nedostatku razumijevanja i nebrizi o tuđim problemima radi osobnog komfora.
Vrtovi su manjih dimenzija i nepravilnog oblika, dogovorno razmiješteni. U potpunosti su subjektivnog karaktera, a svaki od njih odražava funkciju i metodologiju rada, te stil i način života svog vlasnika. Njihovim rušenjem stvaraju se brojni problemi: sterilizacija prostora, udaljavanje od tradicije, te ugrožavanje najosjetljivijih pojedinaca i nihove kvalitete života.

Garaže

Prvotno zamišljene kao široki, otvoreni hodnici s parkirnim mjestima za stanare, građevinske tvrtke ih ubrzo radi dobiti pretvaraju u zatvorene nizove garaža oko podzemnih ulica. Zbog cijene i nedovoljnog broja istih, automobili se kaotično parkiraju po ulicama, nogostupima i pješačkim zonama. Sustavnim zanemarivanjem osnovnih ljudskih potreba za društvenim prostorijama i kreativnim radom u kvartu dovodi do borbe za svaki pedalj nekakvog prostora, redovito neadekvatnog i nesigurnog, pa garaže služe kao radionice, obrtnički prostori, prostorije za sviranje i druženje.
Dakle, građevinske tvrtke preuzimaju projekt i mijenjaju ga u više isplativa rješenja: dodaju katove i gomilaju poslovne prostore, nestaje društvenih prostorija u potkrovlju i prizemlju, podzemna parkirališta improviziraju u garaže, smanjuju im parkirališni potencijal, te se automobili sele na javnu površinu i dodatno osiromašuju životni prostor.
Vrtovi i garaže, oboje su proizvod ignoriranja izvornih projekata, prenamjene društvenih proizvoda u privatne i ljudske potrebe za kreativnošću i sadržajnim životom. Premda okupljaju različite generacije i različite interese, djeca su istih roditelja, nemara i profita. Improvizirana funkcija vrtova i garaža predstavlja pobunu i alternativu spavaoničarskom Novom Zagrebu. Proizvod su miješanja starih identiteta s novom sredinom, što im daje treću dimenziju i novi identitet temeljen na kreativnoj energiji, koju treba dalje razvijati.
 



Objavi na društvenim portalima: Sljedeći članak