Urbanizam Središća
Urbanizam Središća
Muzej Kvarta
Središće, najmlađi novozagrebački kvart nastaje osamdesetih godina kao rezultat promišljenog urbanističkog plana sa svrhom da kao prvoklasni gradski prostor u jednom trenutku preuzme funkciju centra, odnosno središta Novog Zagreba. Njegova posebnost izvire upravo iz velikog opreza i osjećaja s kojim je projektiran, gdje se ništa nije prepuštalo slučaju.
Smješten odmah uz novi centar grada, izgradnja kvarta orijentirana je samo na stambeni istočni dio, dok je zapadni trebao postati središte javnog života. Dakle, kada govorimo o urbanizmu Središća, govorimo o njegovoj uređenoj istočnoj polovici, a novi, zapadni dio, koji je izniknuo u posljednih nekoliko godina, rezultat je nepromišljene i nehumane prekomjerne izgradnje vođene samo profitom izvođača i nikakvim osjećajem za potrebe novog centra Zagreba. Orginalno urbanističko rješenje predstavlja bliski suživot stanara, netaknutog okoliša Save i njenih rukavaca i potreba javnih sadržaja centra. Od takvog rješenja gotovo ništa nije u cjelosti izvedeno. Prostorni plan je poštivan, no izmjene u detaljima rezultirale su smanjenim životnim potencijalom.
Izgradnju Središća možemo podijeliti u tri faze:
prve zgrade koje nastaju u osamdesetim godinama (vojne) najbolje prate ideju samog projekta i dan danas predstavljaju prostor s najboljim životnim standardom u Središću. Ipak i kod njih već dolazi do odstupanja od orginalne zamisli. Radi profita se na svaku od zgrada dodaju dva kata koja uzrokuju gigantski karakter i dehumaniziraju prostor. Pročelja su osiromašena, iako i dalje najdojmljivija u Novom Zagrebu.
druge zgrade koje nastaju devedesetih (sa zapadne strane ulice Brune Bušića) dovršavaju, uvjetno rečeno, urbanističke smjernice poštivajući prostorne odnose, no svojim dimenzijama i namjenom odudaraju od prvotne ideje. U samom projektu one su zamišljene kao male, utilitarno-poslovne jedinice, koje ne bi uzrokovale ono čemu danas svjedočimo, a to je prekomjerna količinu prometa kroz Stonsku ulicu i ugrožavanje prostora budućeg centra grada.
treće zgrade koje nastaju zapadno od Stonske ulice i parka predstavljaju potpuno odstupanje od uređenog urbanizma i projekta u kojem se s te strane nikada nije ni trebalo stanovati. Predimenzionirane i premalo dizajnirane, nastaju na rušilačkom nemaru prema izvornom okolišu i topografiji, interesu sadašnjih, ali i budućih stanara i potpunoj devastaciji gradske vizure oduzimajući joj reprezentativnost javnog i kulturnog središta.
Objavi na društvenim portalima:
