Livada
Livada
Livada – urbanistički simbol identifikacije
1970. godine u časopisu Čovjek i prostor (br 17/206) promišaljaju se nove ideje poslijeratne stambene arhitekture. Na iskustvima već izraslih kvartova poput Sopota i Zapruđa, arhitekti polemiziraju o potrebi za slobodnijom urbanističkom shemom unutar kvarta, koja bi uz funkcionalnost nudila i više organičkih formi. Interes se zasnivao na kritikama o sterilnosti poslijeratnih kvartova, te na nemogućnosti njihova međusobnog razlikovanja. Upravo na ovakvim idejama, arhitekt Miroslav Kollenz, 1975. godine osmišlja novu urbanističku jedinicu koja će kasnije postati Travno.
Područje na kojem je sagrađeno Travno naziva se, po topografskim kartama iz 1930. godine, Krčevine. Bio je to kultivirani prostor obrađenih polja kukuruza i sličnih kultura. Naziv se gubi u prostornim planovima iz 1971. godine. Urbanistička invencija arhitekta Kollenza sadržana je u želji da umjesto brojnih manjih parkova Zapruđa, budućim stanovnicima Travnog ponudi jedan, veliki, centralni park u obliku goleme tratine. Idejno riješenje livade urbanistički je odredilo formiranje naselja kružno, gravitirajući prema centralnom parku. Glavni javni sadržaji u kvartu koji direktno uključuju djecu, poput škole, vrtića i doma kulture, postavljeni su na rubne dijelove livade promišljeno izbjegavajući velike prometnice. Ostatak naselja ispunjen je zgradama velikog kapaciteta (poput Mamutice, Kineskog zida, te nebodera) koje su morale nadoknaditi građevnu površinu koju je zauzela livada. Osim što je livada postala osnovni element stratifikacije i simbol cijelog kvarta, njezina niska travnata površina direktno se nadovezuje i na ishodište kvarta, na obrađena polja Krčevina u koja se uselila visokourbanizirana struktura.
Objavi na društvenim portalima:
